U Borovu je u ponedjeljak, 2. svibnja 2022. svečano obilježen 31. Memorijal dvanaest hrvatskih redarstvenika. Spomen je to na ubojstvo dvanaestorice pripadnika vinkovačke specijalne policije koje su srpske paravojne postrojbe napale iz zasjede i ubile 2. svibnja 1991. u nekadašnjem Borovu Selu.
Središnja svečanost započela je u 9.00 sati tradicionalnim mimohodom duž Ulice Dvanaest redarstvenika do spomen-obilježja. Uz obitelji poginulih redarstvenika, komemoraciji su nazočili potpredsjednik Vlade i ministar unutarnjih poslova Davor Božinović, ministar obrane Mario Banožić, izaslanik predsjednika Hrvatskog sabora i saborski zastupnik Josip Šarić, glavni ravnatelj policije Nikola Milina, državni tajnik u Ministarstvu hrvatskih branitelja Darko Nekić, načelnik Policijske uprave vukovarsko-srijemske Fabijan Kapular, izaslanstva Vukovarsko-srijemske i Osječko-baranjske županije te gradova Vukovar, Vinkovci i Osijek, predstavnici Hrvatskog generalskog zbora, članovi udruga proisteklih iz Domovinskog rata.
Kod Spomen obilježja poginulim redarstvenicima pročitana je povjesnica i imena poginulih hrvatskih policajaca, izaslanstva su položila vijence i zapalila svijeće. Molitvu za poginule branitelje predvodio je biskupski vikar za pastoral MUP-a i Redarstvenih službi fra Frano Musić OFM. Uz fra Franu bio je kapelan policijske kapelanije „Sveti Euzebije i Polion“ vlč. Ivan Begović.
Svečani program obilježavanja 31. godišnjice pogibije hrvatskih policajaca nastavljen je u crkvi Sv. Euzebija i Poliona u Vinkovcima gdje je koncelebriranu svetu misu služio fra Frano Musić. Koncelebrirali su policijski kapelan vlč. Ivan Begović, župnik Župe Svih Svetih u Zlopolju fra Daniel Stipanović i domaći župnik Damir Stanić.
Na početku misnoga slavlja, fra Frano je rekao: „Molimo Gospodina da nam bude snaga za praštanje, za život po Božjim zapovijedima, da se možemo nadahnjivati na onim vrijednostima za koje su naši dragi preminuli hrvatski branitelji i dvanaestorica hrvatskih redarstvenika položili svoje živote.“
U propovijedi je kapelan Musić podsjetio kako je u sjećanju, u pamćenju život, poručivši: „Postoji ono što se ne može i ne smije zaboraviti. Spomen na osobe koje su razlogom kolektivnoga ponosa jer založiše svoje živote da bismo živjeli u slobodi, nešto je posebno veliko, vrijedno. Dali su najviše, dali su svoje živote, za ono što im je bilo sveto i vrijedno. Položili su svoje živote za svoje prijatelje, kako to Isus kaže. Ljubav je to od koje nema veće. Ponosni i zahvalni na ljubavi koju su iskazali, tražimo također i ohrabrenje i snagu za sebe. Potrebna nam je riječ koja nas usmjerava i vodi, da i mi možemo ustrajati u dobru i ljubavi, biti jedni drugima svjetlo i poticaj u vremenu koje obavijaju oblaci neizvjesnosti, nesigurnosti, malodušnosti i straha, u vremenu u kojem, namjesto velikih dijela i nesebičnosti, sve više prevladava sebičnost, sitničavost, proračunatost. Namjesto žrtve i odricanja, nudi se i zagovara lakši put – plivanje nizvodno i prepuštanje struji koja sve nosi, u kojemu načelo imati, potiskuje radost života, radosti zbog biti, postojati, gdje život gubi dragocjenost Božjega promisla i dara.“
Propovjednik je istaknuo da nam oni kojih se danas sjećamo, koji su ugradili svoje živote u temelje slobode drage nam Domovine, snažno poručuju kako je život neprocjenjiv. „Život, kao dar od Boga primljen i koji se daruje, ima najveću snagu i vrijednost. Valja obnoviti tu istinu i često i sebi i drugima posvijestiti, napose u teškim i mučnim trenutcima, kada se čini da se dovoljno ne poštuje i ne cijeni žrtva u svakom smislu. Nema nam utjehe u ljudskim riječima. Božja nam je riječ utjeha i putokaz“, rekao je fra Frano.
Govoreći o dvanaestorici hrvatskih redarstvenika koji su prije 31 godinu život opečatili zauzimanjem za vječnost, i to ne za trenutačne vrijednosti, nego za ideale slobode, ljubavi prema Domovini, prema domu i svome rodu, poručio je: „Na tome smo izuzetno zahvalni. Sjećanje na drage i plemenite osobe, na tih dvanaest mirisnih ruža iz istočnoga perivoja Lijepe Naše, koji su nesebično i spremno darovali najviše, obvezuje i nas na ljubav i nesebičnost, a istodobno opominje da nemamo pravo zamijeniti vrijednosti za nevrijednosti, nemamo pravo kockati se s vrijednostima, za koje je plaćena izuzetno visoka cijena, u opasnosti zamućenim i skučenim pogledom promatrati svijet i sve što se oko nas događa, uzimati katkada zdravo za gotovo, bez potrebne kritičnosti i propitkivanja, jasnih odgovora i pomno usvojenih vrijednosti. Tako nam je potrebna bistrina uma i kristalno čisti ideali, dok svednevice ponovno gledamo potresne i stravične slike stradanja i ratnih sukoba, pitajući se gdje je svemu kraj. Ako mnogo toga i ne razumijemo, i ostajemo nemoćni u susretu s praktičnim, osobnim, društvenim i svjetskim problemima, a i mukama, do te mjere da je gotovo nemoguće promišljati, jasno artikulirati to zalihom naših pojmova, doseg razmjera opasnosti od ljudskoga zla, ono što sigurno bez pola muke možemo, jest razumjeti dobrotu i ljubav. Ljubav i dobrota izazivlju zahvalnost. Bog neka nas učvrsti u dobru i zauzimanju za dobro. Uzvišena ljubav potvrđena životima naših dragih branitelja, a danas posebice se spominjemo žrtve dvanaestorice hrvatskih redarstvenika, ali i svih poginulih, nestalih, preminulih hrvatskih branitelja, neka nam bude svjetlo i sveta obveza. Pred Bogom to je uzvišena ljubav, a mora biti i nama“, zaključio je fra Frano.
Pjevanje su animirali Policijska klapa „Sv. Mihovil“ s organizacijskim voditeljem Antom Sućurom i domaći Mješoviti pjevački zbor „Sv. Cecilija“ s orguljašicom i voditeljicom Dubravkom Vukovarac.
Završni dio programa održan je na Trgu bana Josipa Šokčevića u Vinkovcima gdje su okupljeni uzvanici dočekali hrvatske policajce i vojnike, članove sportskih udruga i druge građane koji su ulicama Grada Vinkovaca trčali memorijalnu utrku „12 kilometara za 12 redarstvenika“. Foto: MUP; S. Kraljević – Đakovačko-osječka nadbiskupija
