“Gospodine kardinale, dobro došli u Hrvatsku, u grad Split! Stupili ste na tlo solinske prodoline, natopljene mučeničkom krvlju svetoga Dujma i solinskih mučenika, na izvor naše krstionice i u kolijevku naše državnosti”, pozdravne su riječi splitsko-makarskog nadbiskupa mons. Marina Barišića upućene na početku misnoga slavlja kardinalu Bertoneu, koji je došao u Hrvatsku povodom 10. obljetnice pastoralnoga pohoda pape Ivana Pavla II. Hrvatskoj i proglašenja blaženim kardinala Alojzija Stepinca.
“Vaš dolazak nam je poticaj i ohrabrenje da Evanđelje – stalna ‘gramatika i pravopis kršćanskoga života’ ostane glasan govor našeg vjerničkog svjedočenja i društvenih odnosa; da, idući stopama vjere sv. Dujma i blaženika Stepinca, naša vjera bude prisutnija i prepoznatljivija u Domovini i šire“, nastavio je nadbiskup te potom pozdravio nazočne: predsjednika HBK mons. Marina Srakića, umirovljenoga splitskog nadbiskupa Antu Jurića, dubrovačkoga biskupa Želimira Puljića, hvarskoga biskupa Slobodana Štambuka, šibenskoga biskupa Antu Ivasa, kotorskoga biskupa Iliju Janjića, vojnog ordinarija Jezerinca, generalnog vikara Vojnog ordinarijata mons. Josipa Šantića, provincijala franjevačke provincije Presvetog Otkupitelja fra Željka Tolića, generalnog tajnika HBK-a mons. Vjekoslava Huzjaka, članove Metropolitanskog kaptola te sve ostale prisutne vjernike grada Splita i splitsko-makarske nadbiskupije. Također je pozdravio apostolskoga nuncija u RH nadbiskupa Maria Roberta Cassaria, veleposlanika RH pri Svetoj Stolici akademika Emilia Marina, ministra Božu Biškupića, voditelja diplomatskog protokola Miru Kovača, dožupana splitsko-dalmatinskoga Luku Brčića te splitskoga gradonačelnika Ivana Kureta i solinskoga gradonačelnika Blaženka Bobana.
Kardinal Bertone u svojem je obraćanju podsjetio na riječi pape Ivana Pavla II., koji je s istog mjesta prije deset godina rekao da „Ovdje povijest nije šutjela! Tu, u ovoj vašoj zemlji i posebno u ovom hramu, povijest govori o vjernosti i o svetosti”. O toj činjenici, ustvrdio je kardinal Bertone, svjedoči grob Kristova mučenika Dujma, neprekinuta veza s Apostolskom Stolicom koja od početka obilježava hod grada Splita i splitske nadbiskupije ali i stope današnjih vjernika koji „služeći Kristu, žele na ovoj zemlji ostvariti njegovo kraljevstvo pravde i mira, istine i ljubavi“. Govoreći o povezanosti Crkve s ovih prostora i Rima podsjetio je da je sv. Pavao u Drugoj poslanici Timoteju 4, 10 svjedočio širenju kršćanstva u našoj domovini kad je napisao da je “Tit pošao u Dalmaciju” i da je vjerojatno on bio prvi navjestitelj vjere u ovim krajevima. Tu povezanost potvrdio je svojim mučeništvom i sveti Dujam. Nju potvrđuje i mozaik u Lateranskoj bazilici, koji podsjeća na mučenike iz Dalmacije. Na njemu su prikazani, uz biskupa Dujma, sveti Venancije, sveti Anastazije-Staš, sveti Asterije i drugi. Od svog nastanka Crkva koja živi na ovom tlu oplođena je krvlju mučenika te neprekinutim vezom vjere i zajedništva s Rimom. Istaknuo je i da je katedrala pratila hod zajednice koja okupljena oko vlastitog pastira raste u vjeri „ona je sagrađena unutar stare palače cara Dioklecijana, progonitelja kršćana, te je kao građevina najstarija katedrala na svijetu. Mučeništvo prvoga biskupa svetoga Dujma učinilo ju je opipljivim dokazom ljubavi za Krista koja se ne boji smrti, a posvećenje Djevici Mariji, čašćenoj s drevnoga naslova Uznesene, od početka ju je pokazalo kao kuću nade za vjernike koji gledaju Gospu kao svijetli znak njihove budućnosti i konačne sudbine“. O kršćanskoj povijesti hrvatskoga naroda svjedoči i „Evangeliarium Spalatense“ na kojemu su prisezali hrvatski knezovi. Kardinal Bertone je podsjetio da „tolika stoljeća povijesti dokazuju da je kršćanska vjera duboko pustila korijene u Hrvatsku i u srce njenoga puka. To objašnjava zašto su Hrvati bili prvi od slavenskih naroda koji su slobodno primili krštenje. Ovdje sve poziva prigrliti Krista i raditi u službi evanđelja te nije slučajno da je ovo mjesto sluga Božji Ivan Pavao II. izabrao za susret s mladim Hrvatima prije deset godina. Na novim je naraštajima da nastave svjedočiti vjeru koja ovdje progovara srcu po vidljivim znakovima obraćenja i svetosti, po tragovima kulture i civilizacije te po spomenima na događaje iz života ljudi snaženih nepresušnom silom Duha Svetoga“.
Osim što je u svojoj homiliji posvijestio važnost kršćanske povijesti u hrvatskomu narodu, kardinal Bertone istaknuo je važnost i ulogu današnjih kršćana s odjekom za budućnost: “Evanđelje koje su vam biskup Tit i Sveti Dujam naviještali i danas nastavlja biti poruka spasenja za sve koji ga prime i vjerno uza nj prionu. Vaše ostajanje čvrstima u evanđelju koje primiste časti prošlost vaših pređa te je preduvjet budućnosti bogate vjerom. Ako, kako snažno reče Ivan Pavao II., ovdje povijest nije šutjela, potrebno je da ona nastavi govoriti Nužno je da kršćani današnjice ne ostanu šutke, nego da jasno i snažno podignu glas za istinu o Bogu i čovjeku. Kako bi se to dogodilo, neophodno je osluškivati glas koji dolazi odozgo, glas Božji koji nam je dan u njegovoj Riječi.”
Kardinal je u daljnjoj propovijedi kazao da je „poslanje Crkve i danas naviještati i svjedočiti Kristovu ljubav i oproštenje za ljude našega vremena“, a kako „Gospodin treba muškarce i žene koji će se posvetiti ovom hitnom zadatku: posredovati Kristovo oproštenje i ljubav“, pozvao je mlade da se odazovu Gospodinovu pozivu. „Dati se čitav za Krista uistinu je najvelikodušniji odgovor koji jedan mladić i jedna djevojka mogu iskazati. Poželjno je zato da obitelji proniknu u značenje i važnost svećeničkih i redovničkih zvanja te ih unutar sebe promiču. Potrebni su sveti svećenici, velikodušne posvećene osobe, i laici koji će biti neumorni apostoli evanđelja u službi Božjem narodu, kako bi Dalmacija i čitava Hrvatska, zemlja bogata prirodnim i umjetničkim ljepotama, posjetiteljima i turistima nastavila pružati ‘pomast’ svoje tisućljetne kršćanske tradicije“. Na kraju misnog slavlja kardinalu Bertoneu dobrodošlicu su izrazili ministar Biškupić i gradonačelnik Kureta te mu darovali zlatnik sv. Dujma dok je kardinal darovao nadbiskupa Barišića zlatnim kaležom i pliticom, darom pape Benedikta XVI. splitskoj prvostolnici.