Vojna kapelanija „sveti Petar i Pavao“, ZHRZ i PZO je za djelatnike Zapovjedništva hrvatskog ratnog zrakoplovstva i protuzračne obrane, Bojne veze, Bojne NBKO ( nuklearno-biološko-kemijske obrane) i članova njihovih obitelji organizirala u petak 27. listopada cjelodnevni pohod Trškom Vrhu, Maclju, Trakošćanu, Lepoglavi i Belcu. Hodočašće je vodio vojni kapelan o. Viktor Grbeša OCD. Posjet je bio spoj nastojanja oko duhovne izgradnje, upoznavanja s povijesnom i kulturnom baštinom hrvatskog Zagorja i odavanja pijeteta žrtvama stradalim na području Maceljske šume.
Sveta misa slavljena je u crkvi Majke Božje Jeruzalemske na Trškom Vrhu. U prekrasnoj baroknoj crkvi se časti čudotvorni kip Majke Božje Jeruzalemske koji je, oko 1669. godine, iz Jeruzalema donio fra Joakim. Kipić mu je darovao brat franjevac uz riječi: »Predragi brate! Ja sam siromašni franjevac i nemam ti ništa drugo dati, nego uzmi ovaj lik Preblažene Djevice koji sam u Jeruzalemu dobio i nosio ga po svim mjestima u kojima su živjeli i umrli Isus i Marija. Njeguj pobožnost i povjerenje prema njoj, jer je mene i moje suputnike sačuvala u mnogobrojnim olujama na moru. Vjerujem da će i tebi biti pomoćnica u svim potrebama«. Gospa Jeruzalemska uslišila mnogobrojne molitve svojih štovatelja. Mnogi su zadobili zdravlje, imali sreću u gospodarstvu, izbavljeni od različitih nevolja duše i tijela.
Nakon Trškog Vrha slijedio je posjet Maceljskoj šumi kojoj su tijekom svibnja i lipnja 1945. partizani pogubili preko deset tisuća zarobljenih vojnika i civila, žena i djece, među kojima su i 21 svećenik, franjevac i bogoslov, te spomen crkvu Muke Isusove uz koju su pokopani posmrtni ostatci 1163 ubijenih koji su ekshumirani 1992. iz 23 pronađene masovne grobnice. Procjenjuje se, da je na tom području još oko 130 neekshumiranih masovnih grobnica. Zagrebački nadbiskup i kardinal Franjo Kuharić prvi put je služio svetu misu na lokalitetu Lepa Bukva 9.lipnja 1991. za sve maceljske žrtve i sve žrtve Križnoga puta. Molitvu za sve stradale predvodio je župnik iz Đurmanca fra Vlado Mustać.
Uslijedio je potom posjet dvorcu Trakošćan kojeg je kralj Maksimilijan dodijelio obitelji Drašković. Dvor Trakošćan je kulturno dobro, zaštićena je povijesna cjelina koja se sastoji od dvorca, građevina uz dvorac, perivoja i park šume s jezerom.
U Lepoglavi su posjetili crkvu Bezgrešnog začeća blažene Djevice Marije i pavlinski samostan koji je bio kolijevka kulturno – prosvjetnog i znanstvenog rada. Rad Lepoglavskih pavlina bio je raznovrstan i bogat: bili su promicatelji hrvatske knjige, odgojitelji, savjetnici, kipari, slikari, promicatelji umjetnosti i kulture. Ostavili su neizbrisiv trag u životu Hrvatske. Sredinom 19. stoljeća, pavlinski samostan pretvoren je u kaznionicu koja i danas služi toj svrsi. Nakon dolaska komunista na vlast, Blaženi Alojzije Stepinac je odbio odcjepljenje Katoličke Crkve u Hrvatskoj od Rima. U montiranom procesu, osuđen je na 16 godina zatvora i prisilnog rada. Pet godina proveo je u zatvoru u Lepoglavi, a od kraja 1951. do svoje smrti 10. veljače 1960. godine u kućnom pritvoru u Krašiću. O povijesti Lepoglave govorio je župnik mons. Andrija Kišićek.
Prisutni su razgledali i muzej Lepoglavska čipka koja ima oznaku Izvorno hrvatsko. Nalazi se na UNESCO-voj reprezentativnoj listi nematerijalne baštine čovječanstva. S muzejskim postavom prisutne je upoznao Mirko Varović, ravnatelj Festivala čipke koji se već 15. godinu održava u Lepoglavi.
Na koncu su posjetili župnu crkvu sv. Marije Snježne u Belcu koja je jedan od najljepših primjera barokne umjetnosti u sjevernoj Hrvatskoj. Duhovno okrijepljeni i ponosni na bogatstvo i ljepotu domovine te gostoljubivost domaćina, sudionici su se vratili svojim domovima.