Od 4. do 9. travnja Policijska kapelanija “Sv. Mihovil Arkanđeo” u Policijskoj akademiji organizirala je za djelatnike Ministarstva unutarnjih poslova hodočašće u Rim – “U susret apostolskim prvacima”.
Prvi hodočasnički dan posjetili su Loreto, prema riječima pape Ivana Pavla II., “prvo internacionalno svetište posvećeno B. D. Mariji i istinito Marijansko srce kršćanstva”. Loretsko svetište čuva Gospinu nazaretsku kuću.
Na putu za Rim stali su u malenome, veoma starom gradiću Assiziju, rodnom mjestu sv. Franje koji je tu osnovao franjevački red. Uskim ulicama Asiza prošetali su do bazilike sv. Klare. Sv. Klara sa svojim sestrama je tu osnovala red Siromašnih Dama od sv. Damjana – Drugi Franjin red, koji se kasnije jednostavno nazvao Klarise. U baziliku sv. Franje, gdje su slavili sv. misu, 1230. god. su preneseni svečevi posmrtni ostaci. Uslijedio je polazak prema Rimu, točnije u „Domus Croata“ koji je bio njihov dom slijedećih dana.
Srijeda je bila predviđena za audijenciju kod pape Benedikta XVI. te za razgledavanje Rima. Audijencija je bila na otvorenome na Trgu sv. Petra. Kada se pojavio papa, svi su ustali na noge. Trgom se orio dugotrajan pljesak, a ljudi su uzvikivali njegovo ime. Papa je na raznim jezicima pozdravio hodočasničke skupine, među njima i hrvatske hodočasnike i predstavnike Ministarstva unutarnjih poslova: “Upućujem srdačan pozdrav hrvatskim hodočasnicima, a na poseban način policajcima i djelatnicima hrvatskog Ministarstva unutarnjih poslova. U svojoj časnoj dužnosti služenja drugima, slijedite Isusa koji nas je ljubio do kraja i dao svoj život da bismo mi živjeli. Zahvalite mu svjedočeći svakodnevno svoju vjeru. Hvaljen Isus i Marija!”
Poslijepodnevno razgledavanje Rima (Koloseum, rimski trgovi, Fontana Di Trevi, crkve…) završilo je u Papinskom hrvatskom zavodu sv. Jeronima. Kratko i poučno predavanje o Zavodu održao je rektor Zavoda mons. Jure Bogdan. Uz mogućnost za sv. ispovijed slavili su sv. misu.
Trećeg dana hodočašća posjetili su Pompeje i Montecassino. Pompeji su grad smješten na obali Tirenskog mora. Poznat po tome jer ga je 24. kolovoza 79. god. zatrpala iznenadna erupcija vulkana Vezuv koji dominira iznad Pompeja i obližnjeg Napulja. Stradalo je oko 20 000 stanovnika. Pompeji su ležali zatrpani pod slojem pepela 1600 godina prije nego što su slučajno otkriveni.
Sv. Benedikt je na ostacima rimske utvrde 529. godine osnovao samostan Monte Cassino, što je početak samostanskog života u Europi, a time i benediktinskog reda. Benediktinci su svojim djelovanjem oblikovali europsku povijest te je stoga papa Pavao VI. sv. Benedikta proglasio zaštitnikom Europe. Pored sv. Benedikta djelovala je i njegova sestra sv. Skolastika, koja će okupiti mlade djevojke i do smrti ostati opatica i poglavarica monahinja. Sveti brat i sestra sahranjena su u kripti opatije, mjestu gdje su taj dan slavili sv. misu.
Posljednji dan boravka u Rimu vodio je do katakombi sv. Kalista, kroz koje ih je proveo hrvatski svećenik don Mato. Sve ih je oduševila kripta sv. Cecilije, zaštitnice crkvenog pjevanja. Katakombe su nepregledni podzemni hodnici, koje su za vrijeme progona iskopali prvi kršćani, a služili su im za liturgijske sastanke, ali i kao mjesto gdje su sahranjivali svoje mrtve. Tu se nalazi i natpis pape sv. Kaja, mučenika iz vremena cara Dioklecijana. Na tom je mjestu sv. misu predvodio don Josip Krpić, salezijanac i profesor na papinskom sveučilištu u Rimu. Koncelebrirali su don Tomislav Sikirić, svećenik iz Sukošana te duhovni voditelj na hodočašću don Josip Stanić, biskupski vikar za pastoral u Vojnom ordinarijatu i policijski kapelan u Policijskoj akademiji.
Poslijepodne su posjetili četiri glavne rimske bazilike: sv. Pavao izvan zidina, sv. Petar, sv. Ivan Lateranski i sv. Marija Velika.
Opraštajući se od Rima svatko je u srcu zaželio povratak u vječni grad. Zahvalivši našim ljubaznim domaćinima u „Domus Croata“ krenuli su u subotu prema Hrvatskoj. Prva postaja na putu bio je stari gradić Orvieto, smješten na stijeni. Orvieto se može, pored ostaloga, podičiti jednom od najljepših katedrala u Italiji.
Padova im je potom ponudila svetište sv. Ante, koje su razgledali i gdje su se na svečevom grobu i pomolili. Sv. misu su slavili iznad groba hrvatskog sveca Leopolda Bogdana Mandića.