{image:1:medium}
U subotu 29. listopada djelatnici PU zagrebačke – vjernici Policijske kapelanije „Majka Božja Kamenitih vrata“ – kojima se pridružilo nekoliko djelatnika MUP-a, kao i članova Planinarskog društva „Sv. Rok“ iz Svete Nedjelje, krenuli su ka Vukovaru, pokloniti se plemenitosti žrtve darovane na oltaru domovine za slobodu i mir. Molitvom koju je predvodio policijski kapelan don Marin Drago Kozić započelo je putovanje – dan sjećanja na žrtvu Vukovara, na sve poginule branitelje i civilne žrtve Podunavlja, ali i hrvatskog naroda tijekom Domovinskoga rata – kapelan je sažeo geslo hodočašća.
{image:2:medium}
Prva postaja hodočašća bilo je Memorijalno groblje. Pred središnjim spomenikom na groblju zapalili su svijeće, a don Marin je predvodio molitvu za sve koji počivaju na groblju.
Druga postaja i ujedno središnji dio hodočašća bilo je slavlje svete mise u župnoj crkvi sv. Mihaela Arkanđela u Lovasu, koju je predvodio policijski kapelan u zajedništvu s mjesnim župnikom vlč. Željkom Grigićem. Misno slavlje pjesmom su uzveličali i članovi župnog zbora.
Don Marin se u propovijedi osvrnuo na mještane Lovasa koji su u ratu od srpske agresije doživjeli veliku tragediju, moleći za njih zagovor sv. Mihaela.
Po završetku mise župnik je hodočasnike upoznao s događajima koji su se zbili u Lovasu, te im zahvalio što su došli u ovo mjesto koje je doživjelo veliku tragediju i u kojem se također branila i stvarala Hrvatska.
{image:3:medium}
Treća postaja hodočašća bila je masovna grobnica. Na mjesnom groblju u Lovasu bila je masovna grobnica iz koje je ekshumirano 68 žrtava. Teško je opisati sav užas i strahote koje su doživjeli Hrvati u Lovasu i Opatovcu. Svirepa ubojstva, torture, bijela traka na rukama Hrvata kao znak raspoznavanja i nacionalne pripadnosti, mučenja i silovanja žena, prisilni rad…, samo su dio strahota koje su ovi ljudi proživljavali, rekao je župnik Grigić. „Premda bi žrtve trebale biti u fokusu kada je riječ o suđenjima za ratne zločine, one su još uvijek zaboravljene i marginalizirane i nitko još nije za njih odgovarao”, naglasio je.
Četvrta postaja bio je Muzej vučedolske kulture u Vukovaru. Muzej prikazuje život i postignuća vučedolske kulture koja slovi za najstariju europsku civilizaciju. Stalni postav čine predmeti pronađeni na arheološkim nalazištima, a datiraju iz 3000 do 3300 godine prije Krista. Po povratku stali su kod vukovarskog vodotornja, simbola hrvatskog zajedništva, i napravili zajedničku fotografiju.
Peta postaja hodočašća bio je posjet Spomen-domu hrvatskih branitelja na Trpinjskoj cesti gdje se nalazi poprsje generala Blage Zadre, kao i tenk koji je simbol herojske obrane Trpinjske ceste i Borova naselja.