{image:1:medium}
U povodu Dana neovisnosti Republike Hrvatske misno slavlje 8. listopada u zagrebačkoj crkvi Sv. Marka predvodio je moderator Nadbiskupskoga duhovnog stola mons. Nedjeljko Pintarić u koncelebraciji s domaćim župnikom mons. Franjom Prstecom, kanonikom Prvostolnog kaptola zagrebačkog mons. Lovrom Cindorijem i vojnim kapelanom Dragom Majićem.
U propovijedi mons. Pintarić potaknuo je na osobni doprinos svakog pojedinca kako bi naša domovina bila uistinu domovina dobrih djela, domovina dobrih ljudi i nastojanja da u milosrđu prema svakom čovjeku ove zemlje i onom koji već stoljećima ovdje obitava i onom koji je tek prolaznik ovim našim krajevima da uvijek osjeti onu blagu riječ i onaj melem naše hrvatske duše koja ukoliko je izgrađena na poruci evanđelja uvijek ostaje trajni simbol, izazov, ali i nada i ohrabrenje da možemo biti vjerom nošeni, da možemo biti nada drugima i da možemo ljubavlju izgrađivati bolji i plemenitiji svijet. Prije blagoslova vjernici su odali počast domovini himnom "Lijepa naša", a potom su za sve pokojne koji su se ugradili u stvaranje hrvatske domovine izmolili molitvu Gospodnju.
{image:2:medium}
U nastavku programa na Medvedgradu u organizaciji Koordinacije braniteljskih Udruga grada Zagreba na Oltaru hrvatske domovine na Medvedgradu molitvu je predvodio vojni kapelan o. Zdravko Barić, izaslanik vojnog ordinarija.
Između ostalih, teolog i komunikolog dr. fra Mirko Mataušić govorio je o značenju osobne i državne neovisnosti, o onome što je ugrožava, kao strah, emocionalno zlostavljanje, devijacije u hrvatskom društvu i šire te o očuvanju dostojanstva i ponosa pojedinca i nacije. Dr. Mataušić istaknuo je važnost uloge branitelja u postizanju neovisnosti, za koju je rekao da je "ljudskom biću urođena, jer dolazi od slobodne volje kojom je svakoga čovjeka obdario Bog, njegov Stvoritelj i Otac". Slobodna volja nije samovolja, nego mora biti upravljana Božjim zakonima koji je daju svakom čovjeku, i zato svaki treba u isto vrijeme poštivati suverenost drugog čovjeka. Nadalje je upozorio kako svoju suverenost čovjek i država može ostvariti samo ako se pridržava Božjih zakona, a to su "zakoni ljubavi ili dobrobiti". Ipak, ističe, kako se ne drže niti svi pojedinci niti države tih zakona već stvaraju osobne odnose te državne i međunarodne zakone koji su u korist jednih, a na štetu drugih. Pritom stradavaju obično slabiji s niže razvijenom sviješću te se žrtvi nameće osjećaj krivnje i neprimjernih dužnosti; žrtva se prikazuje kao nevrijedna i zla, a s druge strane agresor kao žrtva da bi opravdao svoju krađu. Podsjećajući kako smo u obrani suvereniteta države bili jedinstveni, Mataušić je pozvao da se opet uspostavi to jedinstvo da bi se kao mala država borili za sebe i štitili svoje interese posebice pred ulazak u Europsku uniju i nakon ulaska u tu integraciju. Upozorava kako smo skloni sebe vidjeti kao žrtve što smo i bili, ali i da trebamo shvatiti kako nam drugi ništa ne rade ako im mi to nismo na neki način dopustili. Za aktualne društvene i ekonomske probleme drži kako su "oni sigurno djelomično rezultat rata, ali i zbog mnogih ljudi na vlasti nečasnih namjera, a koje se sada postupno otkriva". Upozorava i kako se u pregovorima s EU pristaje na nepovoljne uvjete kojih ćemo posljedice dugo osjećati. Dr. Mataušić stoga poručuje kako treba preuzeti odgovornost za sebe, a ne očekivati od drugih da riješe naše probleme. Branitelje je pozvao, da kao što su u ratu ubrzano učili ratne vještine, isto tako i danas ubrzano uče vještine života u miru, u demokratskoj i pravnoj državi, na slobodnom tržištu kapitala, roba i rada, u kulturnom pluralizmu.