Zajednička sjednica Komisija HBK-a i BK BiH-a za hrvatski martirologij te biskupijskih povjerenika za popisivanje žrtava, pod predsjedanjem mons. Jure Bogdana, vojnog ordinarija u Republici Hrvatskoj, održana je 8. ožujka 2018. u sjedištu Hrvatske biskupske konferencije u Zagrebu. Na sjednici je prisustvovao i mons. Mile Bogović, umirovljeni gospićko-senjski biskup.
Središnji dio sjednice sačinjavala su izvješća članova povjerenika o radu u razdoblju od prošle sjednice. Poseban naglasak stavljen je na popisivanje žrtava koje povjerenici sa svojim suradnicima provode već više godina zaredom. Ovim radom želi se pomoći rasvjetljenju bremenite prošlosti, upoznavanju podataka i događaja koji su često manipulirani i služe u dnevnopolitičke svrhe. Dosad je postignuto mnogo te neke (nad)biskupije privode kraju taj opsežan i zahtjevan posao. Ima, međutim, i poteškoća, posebice u nekim krajevima. Posao traži višestruki stručni angažman provjere podataka, pored arhivskog gradiva, objavljene literature i svjedočenja tek malobrojnih živućih svjedoka. Od osobite važnosti su matice krštenih i umrlih zbog čega je neophodna pomoć i podrška mjesnih pastoralnih djelatnika, župnika i drugih svećenika. Povjerenici su predstavili projekt svećenicima na terenu na dekanatskim susretima, što im onda olakšava pristup podacima i pomaže u njihovoj obradi. Prikupljeni podaci još nisu objavljeni i nisu za javno korištenje.
U raspravi je naglasak stavljen na što detaljnijem prikupljanju podataka o mogućim žrtvama ubijenima iz mržnje "prema vjeri" (in odium fidei), a za koje postoji mogućnost uzdizanja na čast oltara. Predsjednik je o toj temi detaljno govorio, upoznavši nazočne o postupku proglašenja blaženim ili svetim, u koji je i sam bio uključen u svojstvu rimskog postulatora bl. Miroslava Bulešića, svećenika i mučenika iz komunističkoga razdoblja.
Vezano za nastavak djelovanja i rada Komisije, prisutni su razmotrili mogućnosti prijedloga organiziranja znanstvenih skupova po uzoru na dva prethodna koja su održana 2012. i 2014. godine. Tiskani zbornici tih znanstvenih skupova sadržavaju opsežnu i korisnu građu za upoznavanje i proučavanje tema vezanih za martirologij. Sve bi to pomoglo da se prikupljeni podaci o žrtvama i događajima znanstveno i objektivno prouče i predoče javnosti.
Biskup Bogović predstavio je zamisao o izgradnji Svehrvatskoga groba. Nadležne ustanove Ministarstva branitelja pokazale su dobru volju za provođenje ove ideje u djelo. Svehrvatski grob zamišljen je kao počivalište svih hrvatskih žrtva koje čekaju na dostojanstven ukop, a čiji se zemni ostaci već desetljećima nalaze neprimjereno odloženi po raznim ustanovama, pokopani u masovnim grobnicama ili bačeni po raznim jamama u Hrvatskoj, Sloveniji i drugim zemljama. Svako ljudsko biće zaslužuje primjereno zemaljsko počivalište i civiliziran pristup i pokop.
U daljnjem radu, članovi Komisije i povjerenici razmotrili su pitanja nedavno usvojenog dokumenta Vijeća za suočavanje s posljedicama vladavine nedemokratskih režima. Iznijeli su svoje stajalište: »U dokumentu Vijeća za suočavanje s posljedicama vladavine nedemokratskih režima ističe se navodna višeznačnost zvijezde petokrake, no smatramo kako u hrvatskoj javnosti nema mjesta za niti jedan totalitaran simbol. To se svakako odnosi i na zvijezdu kao simbol komunističkog totalitarizma pod kojom su upravo u hrvatskom slučaju počinjeni masovni zločini i koji predstavljaju jasan primjer kršenja ljudskih prava, prava na slobodu vjeroispovijedanja i slobodu mišljenja i izražavanja. Zločini i kršenja ljudskih prava nisu ograničeni isključivo na razdoblje od proljeća 1945., nego se odnose i prijašnja razdoblja (podsjetimo primjerice na slučaj Dakse u listopadu 1944. godine), a nastavljeni su i tijekom Domovinskoga rata.
Smatramo također da zabrane nisu najbolji put, no ukoliko su one neizbježne, trebale bi biti primijenjene na sve simbole totalitarizma bez razlike. Ipak, uvjereni smo da bi, umjesto zabrana bilo bolje krenuti putem edukacije i prosvjećivanja«. (IKA)