Svečanim misnim slavljem u srijedu, 27. svibnja, u prostorijama Policijske uprave zagrebačke u Heinzelovoj ulici, vjernici Policijske kapelanije Majke Božje Kamenitih vrata PU zagrebačke predvođeni načelnikom Markom Rašićem svečano su proslavili blagdan svoje nebeske zaštitnice Majke Božje Kamenitih vrata koju slavimo 31. svibnja. Euharistijsko slavlje predvodio je vojni ordinarij msgr. Jure Bogdan, a ukoncelebraciji su bili policijski kapelan zagrebačke policije don Marin Drago Kozić i vojni kapelan don Željko Savić.
Svetoj misi prethodila je komemoracija za poginule i nestale branitelje PU zagrebačke. U znak sjećanja pročitana su njihova imena.
Na početku euharistijskog slavlja, Biskup Bogdan je pozdravio sve okupljene i čestitao im Dan kapelanije i Dan državnosti Republike Hrvatske. U propovijedi se osvrnuo na pandemiju koronavirusa koja nam je u nekoliko mjeseci raspršila varljivi osjećaj sigurnosti i zamisao da je čovjekova moć neograničena. U zahvalnosti Bogu što smo se u Hrvatskoj uspjeli nositi s ovim izazovom, istaknuo je i znatan doprinos Hrvatske policije, vojske i drugih službi kako u borbi protiv koronavirusa, tako i u teškim trenutcima nakon potresa koji je snažno pogodio Zagreb. Duh zajedništva i solidarnosti, zajednička nadanja, molitve i žrtva, kojima smo u tim danima svjedočili, podsjetili su nas na Domovinski rat, kada smo kao i danas čeznuli za životom u slobodi.
Biskup je podsjetio da smo u mjesecu svibnju obilježili mnoge važne obljetnice iz nedavne prošlosti te je pozvao da, kao živi svjedoci krvlju stečene slobode i neovisnosti, čuvamo od zaborava i nezahvalnosti one koji su svoje živote utkali u samostalnost naše Domovine. I u ratnim i u pandemijskim okolnostima, u čovjeku ostaje ono najsnažnije, uzvišene vrijednosti dobrote i potreba za Božjom svemoći i zaštitom.
Osvrnuo se također na zgodu sa svadbe u Kani Galilejskoj iz pročitanog Evanđelja po Ivanu. Kada je Marija uočila da su mladenci u neprilici jer im je nestalo vina, intervenirala je izravno kod svoga sina Isusa, svjesna tko je On i što može učiniti. Ovdje se uočava Marijina osjetljivost za čovjekove životne potrebe i Isusova božanska moć da učini čudo. Marija tako ostaje vjerna, brižna i diskretna majka, a Isus čvrsta stijena i jedini oslonac u koji se uvijek možemo pouzdati.
Na kraju misnog slavlja, msgr. Jure Bogdan izmolio je završnu zavjetnu molitvu Nebeskoj zaštitnici od Kamenitih vrata i udijelio svima okupljenima Božji blagoslov.
Blagdan Majke Božje od Kamenitih vrata
Svake godine 31. svibnja slavi se blagdan Majke Božje od Kamenitih vrata, zaštitnice Grada Zagreba. Blažena Djevica Marija slavila se i častila u Zagrebu još u Srednjem vijeku, kada su i izgrađena Kamenita vrata (13. stoljeće) kao obrambeni dio sustava starog Gradeca. Iako se u zidine tadašnjega grada ulazilo kroz petero vrata, Kamenita vrata su i danas jedan od najpoznatijih simbola Grada Zagreba, a poznata su kao zavjetna kapelica i najveće svetište grada u kojem se nalazi slika Majke Božje od Kamenitih vrata.
Majka Božja od Kamenitih vrata posebno se štuje od 31. svibnja 1731. kada je veliki požar zahvatio Gradec i Kaptol. U požaru je izgorjela većina kuća, a bila su zahvaćena i Kamenita vrata. Pregledavanjem zgarišta, građani su našli neoštećenu sliku Majke Božje. S obzirom da je drveni okvir potpuno izgorio, a slika od zapaljivog materijala ostala netaknuta, taj događaj odmah se smatrao čudom te je na tom mjestu iste godine izgrađen barokni oltar, gdje je i danas izložena slika Majke Božje, pomoćnice u svim nevoljama i protiv požara. Da se zaista radi o čudu potvrdili su i stručnjaci koji su 1929. analizom utvrdili da je slika bila zahvaćena plamenom, ali nije izgorjela.
Slika Majke Božje je jedna od najstarijih slika koju Grad posjeduje, a prikazuje Majku Božju kao vladaricu s kraljevskim žezlom u lijevoj ruci, dok u desnoj ruci pridržava malog Isusa koji drži globus. Slika izrađena na lanenom platnu, dimenzija 57×47 cm, je vrlo jednostavno izvedena, a veći umjetnički značaj i vrijednost dobiva 1931. kada je bogato okrunjena dragim kamenjem, povodom 200. obljetnice požara.
Posao umjetničkog oblikovanja krune povjeren je umjetniku Jozi Kljakoviću, a akcija prikupljanja priloga i darova za krunu i proslavu jubileja Majke Božje od Kamenitih vrata bila je iznimno uspješna. U velikoj kruni upotrijebljeno je četiri briljanta, 158 dijamanta, osam rubina, tri smaragda, dva safira, četiri almandina, jedan ametist te 454 bisera, a u drugoj kruni Djeteta Isusa nalazi se 15 briljanata, 111 dijamanata, pet rubina, sedam smaragda, dva safira, četiri almandina i 339 bisera. Sliku je svečano okrunio posebni delegat Svete Stolice tadašnji zagrebački nadbiskup dr. Antun Bauer 31. svibnja 1931. na Trgu sv. Marka.
Godine 1991., Majka Božja od Kamenitih vrata postala je zaštitnicom grada Zagreba. Tadašnji zagrebački nadbiskup, kardinal Franjo Kuharić, u povodu 260. obljetnice štovanja Gospe zagrebačke dao joj je naslov „zaštitnice, čuvarice i vratarice hrvatske metropole“. Od 1999. godine blagdan Majke Božje od Kamenitih vrata vodi se i kao Dan grada Zagreba. Majku Božju od Kamenitih vrata i danas časte i utječu joj se mnogi pobožni građani, koji na Kamenitim vratima pale svijeće i daju u izradu natpise zahvale za brojne uslišane molitve.