Vojna kapelanija „Kraljica Svete Krunice i Sveti Ivan Kapistran“ proslavila je u petak 6. listopada svoju nebesku zaštitnicu u vojarni 5. gardijske brigade “Slavonski Sokolovi” u Vinkovcima.Uz ostale djelatnike obilježavanju Dana vojne kapelanije nazočili su i zapovjednik Gardijsko oklopno mehanizirane brigade brigadir Valentin Skroza sa zapovjednicima i stožerom brigade, predstavnik Zapovjedništva za obuku i doktrinu “Fran Krsto Frankopan” brigadir Zlatko Radočaj, zamjenik župana Vukovarsko-srijemske županije Franjo Orešković, zamjenik gradonačelnika Grada Vinkovaca Josip Romić te zamjenik načelnika PU vukovarsko – srijemske Ivan Groznica.
U jutarnjim satima zapaljene su svijeće i položeni vijenci kod spomenika poginulim pripadnicima 5. gardijske brigade „Slavonski Sokolovi“, a molitvu je predvodio vojni ordinarij u Republici Hrvatskoj msgr. Jure Bogdan.
Nakon polaganja vijenaca vojni ordinarij predvodio je u kapelici vojarne svečano misno slavlje u zajedništvu s dekanom Osječkog vojnog dekanata vlč. Vladislavom Mandurom, policijskim kapelanom don Ivanom Begovićem, vojnim kapelanima don Matom Mihaljevićem i vlč. Željkom Volarićem te domaćinom vojnim kapelanom fra Matom Vincetićem.
Biskup je svima čestitao Dan vojne kapelanije. U prigodnoj propovijedi osvrnuo se na 31. vojno hodočašće u Mariju Bistricu koje se održalo u nedjelju 1. listopada. Osvrnuo se također i na prvo nacionalno vojno hodočašće u Mariju Bistricu, održano 3. listopada 1993. godine pod geslom “Dom nam čuvaj Božja Mati” koje je predvodio tadašnji zagrebački nadbiskup metropolit Franjo Kuharić sa svojim pomoćnim biskupom kasnije prvim vojnim ordinarijem u RH msgr. Jurjem Jezerincem. Nekoliko tisuća hrvatskih vojnika i invalida domovinskog rata, udovica, roditelja i djece poginulih hrvatskih branitelja s njima i predstavnici Hrvatskog vijeća obrane pohodili su nacionalno svetište u Mariji Bistrici. Nadbiskup Kuharić je tada rekao da je to „hodočašće čin vjere, pobožnosti i nade, molitve za mir. Danas molimo za ranjene, branitelje, sve prognane, sve zarobljene, nestale, za sve žalosne koji oplakuju mrtve i poginule. Vi niste htjeli rat. Hrvatski narod nije želio rat, željeli ste samo svoju slobodu: mir. Ako ne osvajate tuđe, ako ne želite zarobiti druge, nego ste stavljeni u situaciju da branite narod, onda niste odgovorni za rat! Obrana i kad je moralna dužnost, ograničena je dostojanstvom čovjeka. Nikad se ne smije pretvoriti u osvetu i mržnju. Narod koji ne mrzi, koji moli, ne može propasti.”
I od te ratne 1993. godine u kontinuitetu hodočastimo na prvu nedjelju mjeseca listopada Majci Božjoj u Mariji Bistrici. Nije slučajno da se naše vojno – redarstveno hodočašće organizira prve nedjelje u mjesecu listopadu. To je stoga što cijela Katolička Crkva 7. listopada slavi Kraljicu Svete Krunice. To je jedan od blagdana koji se povezuje s ukazanjem Blažene Djevice Marije utemeljitelju reda propovjednika Svetom Dominiku u prvom samostanu u Prouilleu kojeg je osnovao 1208. godine. Blagdan je prvo ustanovljen s naslovom “Madonna della Vittoria – Gospa od pobjede” kao trajni spomen na pobjedu kršćanske vojske nad otomanskom silom u bitci kod Lepanta 1571. godine. Za spas i slobodu kršćanskog zapada borili su se Španjolci, Talijani i mnogobrojni Hrvati osobito pomorci s Dalmatinskih otoka. Dok je trajala bitka, pobožni papa Pio V. pozvao je sav svijet na molitvu Gospine krunice za spas kršćanske Europe. U znak zahvalnosti za ovu veliku i važnu pobjedu, koja se dogodila 7. listopada, papa Pio V. ustanovio je 1572. blagdan Gospe od Pobjede, a njegov nasljednik papa Grgur XIII. 1573. godine preimenovao ga je, te se sve do danas slavi i naziva blagdan Kraljice Svete Krunice.
Nadahnuti ovim povijesnim događajima s kraja XVI. stoljeća kod Lepanta, hrvatski narod devedesetih godina prošlog stoljeća krenuo je u boj s krunicom oko vrata za očuvanje svoga identiteta i spasa svoje hrvatske domovine. U našim obiteljima, crkvama, samostanima, po trgovima, javnim prostorima, posvuda se molila Gospina krunica za dobar ishod borbe za slobodu. I svi smo to doživjeli kao veliki Božji dar i znak hrvatskome narodu. Gospina krunica u Domovinskome ratu postala je simbol kojeg su vojnici, redarstvenici, branitelji domovine nosili sa sobom. To nije predmet – sredstvo s magijskim učincima, to je predmet – sredstvo uz pomoć kojeg, u poniznoj vjeri upravljamo molitve Blaženoj Djevici Mariji. Sastavljana je od pet desetica molitve Zdravo Marijo uz otajstva – meditacije o događajima iz Isusova i Marijina života, gdje se kršćanin u sabranosti obraća sa svojim potrebama Isusu i njegovoj majci.
U središtu evanđelja današnje sv. mise je Blažena Djevica Marija u dijalogu s anđelom Gabrijelom. Koliko puta u životu nam se dogode stvari gdje jednostavno ne znamo što nam je činiti. I onda u molitvi tražimo razjašnjenja, odgovor na velika pitanja da bismo upoznali volju Božju u našem životu. S Marijom i mi u vjeri odgovaramo: ‘Neka mi bude po tvojoj riječi’”. rekao je u propovijedi biskup.
Misno slavlje pjesmom su animirali članovi zbora župe Bezgrješnog Srca Marijina iz Vinkovaca.